INTERVJU    VESNA  BAJIĆ – STOJILJKOVIĆ

Čuvamo kulturu i tradiciju

Vesna Bajić – Stojiljković, etnomuzikolog iz Kopra, ističe veliki značaj Osme medijske Konferencije dijaspore i Srba u regionu * U Sloveniji postoji preko 65.000 građana kojima je matični jezik srpski, a oktobra 2016. u toj zemlji je osnovan je i Nacionalni savet Srba

Uz prisustvo mnogih predstavnika udruženja i medija Srba iz dijaspore, u Beogradu je nedavno održana Osma medijska Konferencija dijaspore i Srba u regionu. Na ovom značajnom skupu govorili su mnogi poznavaoci kulture, ali i ljudi iz medija koji deluju u našoj dijaspori. Među zapaženijim govornicima bila je Vesna Bajić – Stojiljković, etnomuzikolog, koja živi i radi u Kopru (Slovenija). Na naše pitanje kako ocenjuje značaj ovog skupa u aktuelnom trenutku i kakve efekte od njega očekuje, Vesna Bajić –Stojiljković je odgovorila:

-Konferencija tog tipa je izuzetno važna za upoznavanje i buduću saradnju svih nas koji se veoma aktivno bavimo srpskom kulturom i tradicijom u dijaspori i regionu, i nastojimo da je razvijamo i popularišemo kroz različite medije. Naročito je značajno da redovno pratimo dešavanja u Srbiji, i da nas ključni ljudi iz institucija kulture i medija u Srbiji podržavaju, jer isključivo zajedničkim snagama možemo napredovati i svetu predstavljati našu kulturu i tradiciju. Očekujem saradnju, kroz zajedničke projekte, gde Srbija, kao matica mora prva dati impuls, tj. prva pokrenuti saradnju. U Srbiji se oblikuju smernice, a mi između sebe u dijaspori svakako sarađujemo na različite načine, međutim relacija Srbija – dijaspora, ipak, trebalo bi da bude jača, ozbiljnija i sistemski uređena. Ovakve konferencije ujedinjuju, ali i dalje ostajemo poprilično razjedinjeni.

* Na Konferenciji dijaspore i Srba u regionu predstavili ste projekat “Škola srpskog jezika, književnosti, tradicije i kulture Ćirilandija 3“. Možete li nam reći više detalja o tome ?

-Svakako. Veoma sam ponosna na to što uprkos mnogim otežavajućim okolnostima ipak uspevamo da održimo kontinuitet i rad naše škole ne prekidamo. U Kopru, u Sloveniji, od 2009. godine izvodimo časove srpskog jezika, književnosti, tradicije i kulture za decu i omladinu. Uspeva nam zahvaljujući veoma angažovanom radu našeg stručnog kadra, prof. Nade Čupković i prof. Jadranke Beti, kreativnom pristupu učenju maternjeg jezika i zahvaljujući finansijskoj podršci Uprave za dijasporu Republike Srbije. Svake godine naša škola ima svoj moto, odnosno, jednu misao sa kojom se “družimo” od početka do kraja školske godine, na primer, Znam latinicu – učim ćirilicu, S kolena na koleno, Leti pesma oko sveta, Svuda pođi kući dođi, Ispeci pa reci, itd. Već treću godinu nosimo ime Ćirilandija koji nam je mnogo interesantan. Od nedavno imamo i svoj logo koji nam je uradio Dobrosav Bob Živković. Sa decom konkurišemo na mnoge literarno-likovne konkurse u Srbiji i Republici Srpskoj, osvajamo nagrade i veoma smo zahvalni organizatorima takvih aktivnosti jer omogućavaju i deci iz dijaspore da se prijavljuju. Sve je to veoma motivaciono za našu decu koja zbog mnogih školskih obaveza ipak uspevaju da odvoje sat vremena nedeljno za srpski jezik i sat vremena za učenje srpskih narodnih igara i pesama.

* Koliko su Srbi u regionu umreženi ?

-Umrežavanja postoje na različitim nivoima: kroz organizacije konferencija na koje su pozivane tzv. krovne organizacije, i na nivou amaterskog bavljenja narodnom igrom i muzikom koja su, ipak, brojnija i obuhvataju mlađe generacije. Organizovanje konferencija od strane različitih Saveza postala je gotovo stalna praksa. Prva konferencija bila je pre tri godine u Budimpešti, druga u Podgorici, treća na Jahorini u Republici Srpskoj, pre mesec dana održana je u Temišvaru u Rumuniji. Sve su zapravo posvećene celishodnijem uspostavljanju saradnje između nacionalnih organizacija zemalja regiona i institucija Republike Srbije, ali i Republike Srpske, kao i međusobne saradnje između nacionalnih organizacija u regionu i dijaspori. Sa uspostavljanjem takvog vida međusobne saradnje predstavnici srpskih organizacija upoznaju se sa problemima sa kojima se susreću druge organizacije i zajedničkim snagama donose mere za njihovo prevazilaženje, ali i postavljaju organizacionu strukturu u svojim državama s ciljem očuvanja i unapređenja kulturnog i nacionalnog identiteta srpskih zajednica. Drugi nivo umrežavanja je putem saradnje kulturno-umetničkih društava kojih u našoj dijaspori ima zaista impozantan broj. Gostovanja, putovanja, na relacijama zemalja dijaspore, ali i Srbije, konstantno se prepliću tokom cele godine, a ovim načinom saradnje i razmene stvaraju neprocenjive i dugotrajne veze, držeći, zapravo, ceo naš narod u rasejanju na okupu.  

* Nacionalni savet Srba u Sloveniji, čiji ste član, postoji relativno kratko vreme, ali je uspeo da pokrene mnoge aktivnosti. Koliko ima Srba na području Slovenije i kako su oni organizovani ?

-Vaša konstatacija da Nacionalni savet Srba Slovenije postoji relativno kratko je tačna, jer smo imali početkom oktobra tek godinu dana od osnivanja. Ljudi koji su u njemu su u Sloveniji ipak veoma dugo, neki čak od rođenja, a uključeni su u mnoge organizacije – kulturne, ekonomske, političke, itd. U Nacionalnom savetu Srba Slovenije je znatan broj intelektualaca, ljudi s akademskim nazivima, koji su uvaženi u institucijama Slovenije, ali i matične države Srbije i Republike Srpske. Upravo zato je Nacionalni savet Srba Slovenije u tako kratkom vremenu postao važan sagovornik kod institucija Srbije i Slovenije, koji podseća odgovarajuće institucije matične i domicilne države na sva otvorena pitanja srpske zajednice u Sloveniji. Nacionalni savet je izradio Strategiju za očuvanje i unapređenje kulturnog i nacionalnog identiteta srpske zajednice u Sloveniji i unapređenje odnosa srpske zajednice i institucija Republike Slovenije i institucija Republike Srbije i Republike Srpske, koja će biti usvojena do kraja ove godine i koja će biti osnova za dalje aktivnosti ne samo Nacionalnog saveta, nego i institucija matične države, ali i svih srpskih društava u Sloveniji. Strategiju su upoznale institucije Srbije i Republike Srpske i dale pozitivnu inicijativu za njenu realizaciju. Kada je reč o broju pripadnika srpskog naroda u Sloveniji, treba napomenuti da su u opticaju različite brojke. Prema popisu iz 2002. godine, 38.964 slovenačkih državljana se je izjasnilo da su Srbi, međutim kada uporedimo ovaj broj sa podacima o maternjem jeziku, onda je taj broj čak dvostruko veći. Nešto više od 65.000 građana je naznačilo da im je maternji jezik srpski. Srbi su organizovani uglavnom u udruženja i kulturno-umetnička društva, koja u najvećoj meri baštine folklorno stvaralaštvo, a takvih ima u Sloveniji nešto više od trideset. Raspoređeni su po celoj Sloveniji, uglavnom po većim gradovima, a njihove aktivnosti (organizaciju smotri, seminara i izdavanje časopisa Mostovi) predvodi Savez srpskih društava Slovenije.

* Iza očuvanja srpskog nacionalnog identiteta mora da stoji jaka i stabilna država. Kao članica Nacionalnog saveta Srba u Sloveniji, kako ocenjujete saradnju te organizacije sa relevantnim institucijama u Srbiji ?

-Vi ste u potpunosti u pravu, kada kažete da iza očuvanja srpskog nacionalnog identiteta mora da stoji jaka i stabilna država. Na žalost, matična država Srbija se u poslednjih 20 godina jedva brinula sama o sebi. Naš utisak je da su se srpska dijaspora i Srbi u regionu u poslednje dve decenije više brinuli o Srbiji nego Srbija o nama. Sada se situacija polako menja. Srbija kao naša matična država, ali i Republika Srpska, i pored svih unutrašnjih problema s kojima se susreću, su ekonomski i politički sve stabilnije, što se odražava i u našoj međusobnoj saradnji. Nacionalni savet Srba Slovenije je uspostavio odličnu saradnju sa odborom Skupštine Srbije za dijasporu i Srbima u regionu, Upravom za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu, predsednikom Republike Srbije, Maticom srpskom za dijasporu i Srbima u regionu, kao i sa institucijama Republike Srpske. Međutim, vrlo je važna saradnja Nacionalnog saveta i sa institucijama domicilne države Slovenije. Nama veoma znači da su se odnosi između institucija Slovenije i Srbije postavili na znatno stabilnije osnove, I što je saradnja između dve države i dva naroda postala sveobuhvatnija.

* Vi ste renomirani etnomuzikolog i specijalnost Vam je negovanje muzičke baštine, koja je u našem narodu bogata i raznovrsna. Koliko kao nacija činimo da otrgnemo od zaborava našu kulturnu tradiciju ?

-Hvala Vam na komplimentu. Nikad sebe nisam doživljavala na taj način. Samo radim ono što zaista volim – a to je narodna muzika i igra, a time se zapravo bavim otkad znam za sebe, bez obzira što sam rođena i odrasla u Sloveniji. Završila sam studije etnomuzikologije na FMU u Beogradu i paralelno u okviru studijskog programa etnomuzikologije radila i na razvoju njoj vrlo bliske naučne discipline etnokoreologije, pa sam i doktorat usmerila u oba pravca – etnomuzikologiju i etnokoreologiju. Prateći mnoga dešavanja u dijaspori, pre svega u zemljama okruženja, mogu reći da upravo kroz rad velikog broja kulturno-umetničkih društava koja sam isticala u prethodnim odgovorima, mnogo činimo za očuvanje, promociju i razvoj naše kulture i tradicije u okruženju u kojem živimo, ali i šire. Svaki organizovani događaj, bilo da je to koncert, priredba, smotra, gostovanje, veliki je doprinos. Svi – od članova društava do njihovih rukovodioca – ulažemo velike napore, energiju, ljubav, dragoceno vreme, upravo zato da bi svoju tradiciju ne samo očuvali, što nam je svakako prioritet, već i razvijali, bavili se “njom” – a to je suština – zaključuje Vesna Bajić – Stojiljković u razgovoru za “Net Magazin”.

(14.12.2017)

www.vesnaetno.wixsite.com/vesnabajic